Da li ste znali zašto je kvalitetna hrana važna za zdravo varenje?
Šta podrazmijeva pravilna ishrana životinja?
Domaće životinje mogu da izdrže više mjeseci bez soli, a da ne pokažu simptome deficita. Ukoliko uskraćivanje potrebnih elemenata traje duže, životinja gubi apetit i težinu, produkcija opada, poremećena je reprodukcija i na kraju dolazi do uginuća. Iako su potrebe životinja za mineralnim materijama, daleko manje u poređenju sa onima za glavnim hranivima, (poput ugljenih hidrata, proteina ili lipida), minerali imaju veliki fiziološki značaj.
Posledice deficita mogu da budu vrlo važne jer minerali učestvuju u brojnim biohemijskim procesima u organizmu. U zavisnosti od količinskog učešća u hranivima, ali i u životinjskom organizmu, dijele se na makroelemente i mikroelemente.
Vitamini važni u ishrani goveda
Makroelementi, kao što su fosfor i kalcijum, esencijalni su elementi bez kojih nije moguć pravilan rast i razvoj životinja. Ova dva elementa utiču na mnoge biološke procese, formiranje kostiju i mišića, kao i u razmjeni energije u organizmu.
Mikroelementi su hemijski elementi koji se u organizmu nalaze u koncentracijama manjim od 50 mg/kg tjelesne mase. Iz tog razloga nazivaju se oligoelementi ili elementi u tragovima. To su: gvožđe, bakar, mangan, molibden, cink, kobalt, jod, selen, fluor, kalaj, vanadijum, silicijum, nikal i arsen. Mada prisutni u malim količinama, imaju ogroman značaj u organizmu, a njihov deficit dovodi do pada proizvodnje i brojnih zdravstvenih problema.
Kuhinjska so kao glavni izvor
Kalijum (K), natrijum (Na) i hlor (Cl) treba stalno da budu prisutni u hrani jer organizam ne stvara rezerve ovih elemenata, osim delimično natrijuma i hlora. Ovo se kompenzuje smanjenom ekstrakcijom u slučaju nedovoljnog priliva putem ishrane.
Kalijum se nalazi uglavnom u ćelijama a izlučuje se urinom i izmetom. Potrebe u K kreću se između 0,2 i 0,3 odsto od obroka i ima ga obično dovoljno u hrani.
Potrebe u natrijumu iznose 0,15 do 0,20% obroka. Pošto ga toliko po pravilu nema u hrani, mora se posebno davati i to u vidu NaCl (natrijum hlorida). Hlor se u izvesnoj količini deponuje u koži i potkožnom tkivu. NaCl daje se u količini do 0,5% obroka za sve domaće životinje, uključujući u tu vrijednost i sadržaj NaCl u hrani. Potrebe u Cl iznose 0,3% obroka. Obezbjeđuje se dodavanjem kuhinjske soli.
Životinje mogu i mjesecima da ne pokažu simptome
Domaće životinje mogu da izdrže više mjeseci bez soli, a da ne pokažu simptome deficita. Ukoliko uskraćivanje soli traje duže, životinja gubi apetit i težinu, produkcija opada, poremećena je reprodukcija i na kraju dolazi do uginjavanja.
Previše mikroelemenata uzrokuje toksičnost
Hraniva biljnog i životinjskog porekla najbolji su izvori mikroelemenata u vidu organskih jedinjenja pa je njihova efikasnost korišćenja veoma visoka. Međutim, u slučaju deficita pojedinih elemenata u hrani, interveniše se upotrebom mineralnih premiksa koji mogu da sadrže i neke potrebne vitamine i tada se zovu mineralno - vitaminski premiksi. U premiksima se najčešće koriste gvožđe, mangan, bakar, cink, kobalt, jod i selen. Koncentracija mikro sastojaka u njima je takva da se premiksi uključuju u obroke najčešće u količini od jednog procenta. Pri tom, sastojci se u premiksima nalaze pomešani sa nekim nosačem, najčešće stočnim brašnom, sitnim mekinjama, kukuruznim brašnom i kredom.
Nepravilna ishrana utiče na pojavu oboljenja kod krava
Neki mikroelementi, ukoliko su prisutni u povećanim količinama, imaju jako toksično dejstvo, kao što su kadmijum, fluor, živa i olovo, a takođe i bakar, molibden, selen, arsen i silicijum.
Bolji proizvodni rezultati sa dodatkom fosfora
Dodatkom monokalcijum fosfata u ishrani životinja postižu se bolji proizvodni rezultati, a samim tim povećava se i profitabilnost proizvodnje. Zahvaljujući ovim svojstvima, upotreba monokalcijum fosfata daje daleko bolje efekte u odnosu na ostale formulacije koji se koriste u ishrani stoke.Optimalna dopuna obroka odgovarajućim mineralima može da dovede do poboljšanja, naročito u reprodukciji, otpornosti i kondiciji. Uključivanje mikroelemenata u hranu za krave muzare dovodi do povećanja procenta oplodnje i smanjenja broja somatskih ćelija u mlijeku.
Preuzeto sa: www.agroklub.rsKaliber plan odgoja teladi koji radi u praksi
Rezime
Kaliber plan odgoja teladi je dobro balansiran program ishrane dizajniran da farmerima pruži visoko kvalitetnu junicu na zdrav i ekonomičan način. Mjerenja obavljena u praksi su pokazala da su značajno veći porasti postignuti sa ovakvom načinom odgoja teladi od do sada primjenjivanih. Utvrđivanje kondicije i merenje tjelesne težine je doo programa. Više uvida o rezultatima I njihovo praćenje pri primjeni određenog načina ishrane, omogućava farmerima dodatna unapređenja u odgoju teladi na njihovim farmama. Teško je “od oka” procjeniti težinu životinje. Međutim, ovo se vrlo jednostavno može učiniti metrom i tabelom Kalibar plana odgoja. Ključ uspjeha uzgoja je pravilan odnos energije i proteina u obroku i redovno utrđivanje težine i stanja životinja.Uvid u informacije
Proizvođačima je već godinama na raspolaganju mnoštvo informacija o početnoj fazi odgoja, u periodu njege pod sisom. Nasuprot tome, vrlo malo podataka je dostupno o periodu koji sledi posle početna tri mjeseca. Kaliber plan odgoja teladi specifično ispunjava potrebu za saznanjem o odgoju teladi/junica starosti od 5-24 mjeseca.
Rezultati porasta
Rezultati porasta Mjereni su rezultati porasta na nekolko desetina farmi krajem 2010. godine. U mjerenju je učestvovalo 1.400 teladi, od čega 800 teladi nije hranjeno prema Kaliber planu odgoja (KPO), a 600 jeste. Rezultati sa Kaliber planom su bili mnogo bolji. Najveći dnevni prirast se postiže tokom faze mladosti (5-8 mjeseci). U odnosu na kontrolnu grupu, Kaliber program je ostvario dodatni dnevni prirast od 140 gr/dan u tom periodu! Tokom faze puberteta (8-14 meseci) dodatni dnevni prirast je bio 30 gr/dan, a u fazi graviditeta (8 meseci-2 godine), prirast je bio veći od kontrolne grupe za 112 gr/dan. Telad hranjena prema Kaliber planu odgoja su ostvarila tokom perioda odgoja ukupno 50 kg veći prirast. (Grafikon 1).
Grafikon 1. Rezultai rasta prema KPO standardu
Norme kondicije
Ishrana teladi prema Kaliber planu odgoja znači da telad ostaju u okvirima optimalnih normi kondicije i ne postaju debela. Životnje sa većom kondicijom rastu sporije (Grafikon 2, crvena linija). Telad u praksi mogu da rastu i brže. Da bi se ovo postiglo, neophodno je da se striktno pridržava normi kondicije. Ne smije se dozvoliti nagomilavanje masti kod junadi duž linije leđa, a rebra moraju ostati vidljiva.
Grafikon 2. Ocjena tjelesne kondicije prema KPO standardu
Kako spriječiti zdravstvene probleme krava tokom laktacije? Obratite pažnju na period zasušenja i tranzicije
Rezime
Prošle godine De Heus je izveo opsežnu praktičnu studiju na 29 farmi mliječnih krava, što nam je omogućilo dobar uvid u period tranzicije. Mjerenjem velikog broja parametara prije i poslije teljenja 387 krava i pretragama uzoraka krvi, u mogućnosti smo da izvedemo važne zaključke. U ovom članku možete pročitati šta smo otkrili. Da li ste znali da 80% problema u laktaciji potiče od lošeg perioda zasušenja? Period zasušenja je najvažniji period za dobar početak laktacije, jer u tom periodu tkivo vimena se oporavlja i to je prilika za liječenje postojećih infekcija. Period tranzicije je takođe period rizika. Neoptimizovana tranzicija može, između ostalog, dovesti do mliječne groznice, mastitisa, uginuća na teljenju i smanjene plodnosti.
Rizik od zdravstvenih problema
Krave sa subkliničkom mliječnom groznicom imaju veoma visok rizik od razvoja bolesti, uključujući i početak laktacije. Na kraju krajeva, dovoljno kalcijuma je neophodno za pravilno funkcionisanje mišića Na primjer, nizak nivo kalcijuma u krvi često vodi do:✓ povećanog rizika od mastita;
✓ povećan broj ćelija;
✓ dislokacija sirišta;
✓ više ketoze
Način ishrane koji poboljšava metabolizam kalcijuma
Prema De Heus programu ishrane i proizvodima kao što je, recimo Prelacto, dolazi do ravnoteže između pozitivnih jona (katjona) i negativno naelektrisanih jona (anjona), odnosno KAB-a (katjon i anjon balans), u završnoj fazi. Praktična studija 2019. godine pokazala je da farme sa niskim KAB-om imaju manje (subkliničke) bolesti mliječne groznice u ovom periodu. To je potvrđeno i našim istraživanjema u jednom kampusu u Leeuwarden-u 2018. godine, gdje smo istražili odnose između KAB-a i prevencije mliječne groznice. Nizak KAB osigurava aktivni metabolizam kalcijuma. Kao rezultat toga, na dan teljenja je oslobođeno dovoljno kalcijuma, dovoljno da se može sprečiti mliječna groznica.Uloga fosfora
Nizak fosfor (P) u obroku zasušenih krava, baš kao i nizak KAB, obezbjeđuje aktivni metabolizam kalcijuma. Međutim, kravi u laktaciji mora biti na raspolaganju dovoljno fosfora. To znači da tokom čitave laktacije ishrana mora biti 100% pokrivena fosforom. U našim praktičnim studijama otkrili smo da krave sa niskim nivoom fosfora u periodu zasušenja imaju viši nivo kalcijuma u krvi nakon teljenja.Ishrana prema preporučenom standardu
Farme sa najboljim rezultatima u praktičnom istraživanju su farme najbliže našim standardima ishrane. Pitajte svog savetnika koja je najbolja strategija za vašu farmu kako biste optimizovali perioda zasušenja kod vaših krava.Sastavljanje obroka
Balansiranje obroka
Obrok se sastavlja (balansira) kombinovanjem hraniva koja su najpogodnija za ishranu određene kategorije domaćih životinja, uzimajući pri tome u obzir:
✓ hemijski sastav,✓ organoleptičku ocjenu,
✓ energetsku vrijednost, i
✓ cijenu hraniva (softverska optimizacija)
Od čega zavisi balansiranje obroka
✓ Vrsta, količina, kvalitet i cijena hraniva koja stoje na raspolaganju
✓ Dnevne potrebe u energiji i hranljivim materijama ili njihova koncentracija
✓ Dnevna konzumacija hrane
✓ Maksimalna količina pojedinih hraniva i hranljivih materija u obroku
Dobro sastavljen obrok je:
✓ Izbalansiran✓ Raznovrstan
✓ Ukusan i svarljiv
✓ Bez štetnih primjesa
✓ Ekonomičan
Preuzeto iz prezentacije “Sastavljanje obroka I smjesa” mr Dejan Breuković
Ishrana krava tokom perioda zasušenosti
Kod preživara se uzimanje hrane uobičajno izražava po grlu, na bazi suve materije i na period od 24 h.
Naziva se- Konzumiranje suve materije (KSM) Zašto je važno poznavati konzumiranje?
✓ Potrebno je i konstantno pratiti KSM, i prema njoj korigovati sastav obroka ako dođe do odstupanja.
✓ Ako potrebe životinja, njihova konzumacija i kvalitet hrane koju konzumiraju nisu međusobno usklađeni, dolazi do prekomernog mršavljenja ili gojenja životinja, što rezultira padom proizvodnje i pojavom metaboličkih i reproduktivnih poremećaja
Konzumacija krave teške 600 kg sa proizvodnjom 8000kg mlijeka u laktaciji (Dairy Reference Manual, 1995, sa NRC 2001 korekcijom za ranu laktaciju)
U toku proizvodnog ciklusa mijenjaju se potrebe krava (zbog promjena proizvodnje mlijeka i porasta ploda), a mijenja se i konzumacija hrane U toku velikog dijela laktacije konzumacija prati potrebe. Period zasušenja i početka laktacije je period naglih promjena. Konzumacija ne uspjeva da prati ove nagle promjene - dolazi do disbalansa - KRITIČNE FAZE. Pravilna ishrana mora da prati specifičnosti svake faze, a naročito je važna pravilna ishrana u zasušenju i ranoj laktaciji. Konzumacija u periodu zasušenosti opada
Razlozi:
✓ Povećanje koncentracije neesterifikovanih masnih kiselina u plazmi, putem endokrinog sistema✓ Fetalna restrikcija kapaciteta buraga
✓ Promjene hormona u plazmi - estrogen i progesterone
Ishrana krava u laktaciji
Laktacija dramatično uvećava potrebe krava-kod krave koja daje 40kg mleka energetske potrebe su 4 puta veće od uzdržnih
✓ Dolazi do brzog porasta mliječnosti i nakon 6-8 nedelja postiže se maksimalna proizvodnja, dok maksimalno konzumiranje obroka se postiže tek nakon 10. nedelje laktacije
✓ Kako laktacija odmiče postaje lakše zadovoljiti potrebe krava
✓ Povećanje maksimalne dnevne mliječnosti za 1 kilogram, povećava ukupnu mliječnost krave u toku laktacije za preko 200 kg
✓ Pored postizanja maksimalnih prinosa mlijeka, prioritet je kontrola metaboličkih oboljenja.
Svježe oteljene krave
✓ Period: 21 dan nakon teljenja✓ Potrebe: naglo rastu zbog proizvodnje mlijeka
✓ Konzumacija: ne raste dovoljno brzo
✓ Ciljevi: – brzo podizati konzumaciju, ali izbjeći poremećaje u radu buraga – izbjeći metabolička oboljenja ili minimizirati štetu od njih-intenzivno nadzirati krave – zadovoljiti naglo rastuće potrebe krava u što većoj mjeri – gubitak tjelesne mase svesti ispod 900g dnevno
✓ Obrok: – najkvalitetnija hraniva, sijeno najboljeg kvaliteta – koncentrat postepeno povećavati (0,5-1 kg/dan) dok se ne dostigne željena količina – aditivi-propilen glikol, kalcijum propionat i niacin (ketoza), puferi i kvasci (funkcionisanje buraga) – ne dodavati suviše masti, krava već koristi mnogo masti iz svojih tjelesnih rezervi i metabolizam masti je opterećen.
Rana laktacija
✓ Period: od 21. do 80. dana laktacije✓ Potrebe: vrhunac proizvodnje-najveće potrebe
✓ Konzumacija: kasni za proizvodnjom
✓ Ciljevi: – što prije izaći iz negativnog energetskog bilasa -ključno za uspješnu reprodukciju – kondicija ne smije da padne ispod 2 (optimalno 2,5) – ukupan gubitak tjelesne mase ne bi trebao da pređe 90 kg – obezbijediti maksimalnu proizvodnju mlijeka – obezbijediti dobro funkcionisanje buraga
✓ Obrok: – hraniva odličnog kvaliteta – visokoenergetski obrok – paziti da ne dođe do metaboličkih poremećaja (dovoljno kabastih hraniva, ne previše masti itd.) – ako ima potrebe koristiti aditive.
Sredina laktacije
✓ Period: od 80. do 200. dana laktacije✓ Potrebe: postepeno opadaju kako se proizvodnja mlijeka smanjuje
✓ Konzumacija: maksimalna
✓ Ciljevi: – ne smije biti gubitka tjelesne mase, a trebalo bi da polako počne stvaranje novih tjelesnih rezervi – što duže zadržati maksimalnu proizvodnju mlijeka – što bolje prilagoditi ishranu krava njihovoj proizvodnji
✓ Obrok: – niža koncentracija hranljivih materija u odnosu na ranu laktaciju – hraniva dobrog kvaliteta.
Kraj laktacije
✓ Period: od 200. dana do kraja laktacije✓ Potrebe: opadaju kako se proizvodnja mlijeka smanjuje
✓ Konzumacija: visoka
✓ Ciljevi: – prilagoditi ishranu proizvodnji krava – popraviti tjelesnu kondiciju na 3 do 3,5 – ne dozvoliti dalje gojenje preko kondicije 3,5
✓ Obrok: – niža koncentracija hranljivih materija u odnosu na prethodnu fazu – mogu se iskoristiti i neka hraniva slabijeg kvaliteta.